Sklapanje ugovora o radu

Poslodavac koji upošljava radnika mora sa radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku. U daljnjem tekstu navode se neke specifičnosti odnosa između poslodavca i radnika koje je uredio zakonodavac putem Zakona o radu i kolektivnim ugovorima.

Ugovor o radu može biti na određeno ili neodređeno.

Neke specifičnosti pri sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme

  • poslodavac može samo u iznimnim uvjetima sklopiti sa radnikom ugovor na određeno vrijeme, i to u slijedećim situacijama:
    • kada poslodavac ima objektivne razloge koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja,
    • zamjena privremeno nenazočnog radnika,
    • kad poslodavac obavlja stalne sezonske poslove.
  • Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenaznačenog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno.
  • Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrđenoga tim ugovorom.
  • Ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Obvezni sadržaj ugovora o radu

  1. za poslodavca naziv i sjedište, a za radnika ime i prezime te prebivalište,
  2. mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
  3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava, svakako je preporučljivo navesti kratak popis ili opis poslova koje će radnik obavljati,
  4. danu otpočinjanja rada,
  5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
  6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja trajanja toga odmora,*
  7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja otkaznih rokova,*
  8. osnovnoj plaći (isključivo u bruto iznosu), dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,*
  9. trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna.*

* Umjesto podataka iz točke 6., 7., 8. i 9. može se u ugovoru, uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja. Npr pozvati se na čl. xxx kolektivnog ugovora za djelatnost trgovina

Dobna granica

Osoba mlađa od petnaest godina života, ne smije se zaposliti, iznimno, uz prethodno odobrenje inspektora rada, uz naplatu sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih djela, na način, u opsegu i na poslovima koji ne ugrožavaju njezino zdravlje, ćudorednost, školovanje ili razvoj.

obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.Troškove liječničkog pregleda snosi poslodavac.

Podaci koji se ne smiju tražiti

Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na nedopuštena pitanja radnik ne mora odgovoriti.

Ugovaranje i trajanje probnoga rada

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ali ne mora ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana.

Radno vrijeme

Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno. Ugovor o radu može se sklopiti i za nepuno radno vrijeme,

Radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najviše 10 sati tjedno,

O rasporedu radnoga vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Odmori i dopusti


dnevni i tjedni
  • Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme,
  • Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno,
  • Radnik ima pravo na tjedni odmor koji je najčešće nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora,

Godišnji odmor

  • Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana. Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora
  • Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora subota se uzima kao dan koji ulazi u dane korištena godišnjeg odmora
  • Ništav je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora
  • Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada. radnik ima u iznimnim slučajevima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora i to na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:
    • ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnoga roka nije stekao pravo na godišnji odmor,
    • ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka,
    • ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.
  • Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnoga poslodavca,
  • Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući tu i odgovarajuću novčanu vrijednost plaće u naravi).
  • Plaća za vrijeme godišnjeg odmora mora se radniku isplatiti unaprijed, prije korištenja godišnjeg odmora, ako drukčije nije određeno kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.
  • Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
  • Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora mo­raju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima. Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.
  • Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.
  • Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Rodiljni dopust

Za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta radnica ima pravo na rodiljni dopust. Radnica može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanoga poroda i može ga koristiti do godine dana djetetova života. Dan očekivanoga poroda utvrđuje ovlašteni liječnik.

Plaća

Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom. Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu.

isplata plaće
  • Plaća se isplaćuje nakon obavljenoga rada.
  • Plaća se isplaćuje u novcu.
  • Plaća se isplaćuje u razdobljima koja ne smiju biti duža od mjesec dana.
  • Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u narednom mjesecu.
  • Plaća je uvijek i isključivo plaća u bruto iznosu.
  • Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.
  • Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Radnik ne može suglasnost dati prije nastanka potraživanja.

Otkazni rok

Prilikom sklapana ugovora o radu potrebno je navesti trajanje otkaznog roka.

  • Postoje dva kriterija koja određuju trajanje otkaznog roka.
  • trajanje radnog odnosa,
  • koja strana daje otkaz ugovora o radu