Vrijeme čitanja: min
Proteklih dana svjedoci smo velike potrebe za humanitarnom pomoći stradalima uslijed potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, ali usporedno i velikom željom da se pomogne unesrećenima. Dio te želje za pružanjem pomoći je i u vezi s odlukama uprava trgovačkih društva koji odvajanjem novčanih sredstava ili donacijama u stvarima žele pružiti pomoć.
U nastavku ovog članka pokušat ću vam pomoći u pojašnjavanju poslovnog, računovodstvenog i poreznog tretmana pružanja pomoći u obliku donacije.
Donacija je česti pojam koji svakodnevno susrećemo u javnoj komunikaciji. Tako kod pretrage na internetskoj tražilici Google možemo pretragom riječi „donacija“ dobiti 3.840.000 rezultata u svega 0.48 sekundi. Zaključak je da se radi o riječi koju prvo trebamo definirati. Tako je prema ekonomskom leksikonu donacija prilog koji netko daje za javnu ili dobrotvornu svrhu. Moj je zaključak da je „donacija“ prije svega „dar“ odnosno davanje nečega u odnosu između dva subjekta gdje ne očekujemo protučinidbu!
Donaciju možemo vezati i uz humanitarnu pomoć, a tu već ulazimo i u zakonsko određivanje same aktivnosti. Tako je humanitarna pomoć u smislu Zakona o humanitarnoj pomoći, „prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina.“
Posebno ističem kako u donaciju ili darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu, radi o promidžbi darovatelja.
U svrhu lakšeg tumačenja pojedinog izraza u nastavku sam izdvojio one najčešće termine koje susrećemo u vezi s donacijom. Tako pojedini izrazi u vezi donacije imaju sljedeće značenje, a utemeljeni su Zakonom o humanitarnoj pomoći.
Korisnik je (a) fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno (b) neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe.
Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći je fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć u skladu s odredbama ovoga Zakona kao (a) stalni prikupljač humanitarne pomoći ili kao (b) organizator humanitarne akcije.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Organizator humanitarne akcije je pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Račun za humanitarnu akciju je bankovni račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni bankovni račun fizičke osobe, odnosno bankovni račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju.
Nadležno upravno tijelo je upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). Popis nadležnih tijela s kontakt podacima pogledajte u popisu.
Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Logotip humanitarne akcije je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja je provedena u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Humanitarni telefonski broj je telefonski broj s posebnom namjenom za usluge humanitarnog karaktera koji operater dodjeljuje na korištenje podnositelju zahtjeva u skladu s uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija.
U ovom članku donaciju promatramo kao dio aktivnosti poslovnog subjekta. Tako uprava trgovačkog društva može donijeti odluku o donaciji u stvarima ili novcu. Ta odluka je osnovno polazište u mojoj daljnjoj prezentaciji mogućih opcija i poreznih obveza.
Kod oporezivanja porezom na dobit i promatranja termina donacije temeljno načelo je da je porezno priznati trošak mogu biti darovanja u naravi ili novcu učinjena u tuzemstvu, a koja su do 2 % prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Porezni obveznici koji iskazuju gubitak također mogu imati porezno priznate troškove donacija. Porezno priznavanje troškova donacija vezano je uz ostvarene prihode, tako da svi koji su ostvarili prihode, mogu imati takve porezno priznate troškove. Iz ovoga proizlazi da novoosnovani poduzetnici (prva godina poslovanja) ne mogu imati porezno priznate rashode donacija.
Darovanje može biti u sljedeće svrhe i to za kulturne, znanstvene, odgojno obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2 % prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.
Zasada, zakonski okvir poreza na dobit ne predviđa porezno priznate rashode donacija direktno fizičkim osobama građanima kojima je nastala šteta zbog prirodnih katastrofa, već je potrebno ako se daju donacije imati posredstvo određene neprofitne organizacije (organizatora).
Do sada je sve bilo jednostavno, ali kada je PDV u pitanju mora se nešto zakomplicirati. Barem tako zvuči kada mi se klijenti obrate. Naime, porezni obveznici u sustavu PDV-a na darovanje u svrhu donacije moraju obračunati PDV! Prema Zakonu o PDV-u darovanje ili davanje proizvoda, robe ili usluga bez naknade smatra se oporezivom isporukom. I tu dolazi do „zašto?“. Odgovor, zato što je subjekt koji je nabavio neko sredstvo koje sada daruje je iskoristio i pretporez prisutan u toj nabavi. Prema tome trebamo PDV dovesti u neutralnu poziciju i obračunati isti po tržišnoj vrijednosti. Iz istog bi se moglo zaključiti da ako subjekt nije iskoristio pretporez onda ne mora niti obračunavati PDV.
PDV svakako ima utjecaja i na krajnji volumen financijske pomoći i da složit ću se da bi bilo dobro da kod humanitarnih aktivnosti i donacija isti bude isključen. Unatoč velikom protivljenju i iskazanom nezadovoljstvu poduzetnika koji su spremni donirati značajne iznose u ovakvim slučajevima prirodnih katastrofa regulator – Ministarstvo financija odbija prihvatiti i osloboditi poreza ovakve donacije.
Naglasio bi kako darovanje u obliku donacije dane u novcu ne podliježe plaćanju PDV-a i to jer se isplate u novcu ne smatraju isporukom dobara ili usluga.
Da se vratim na odredbu o obračunu PDV-a i da vam pojasnim kako za darovanja u obliku robe, proizvoda ili usluge treba obračunati PDV i to na tržišnu vrijednost predmeta donacije. U svrhu kako izgleda račun isti možete vidjeti kao primjer računa, a za potrebe obračuna PDV-a.
Svakako ističem da pazite na prethodno navedenu odredbu od 2 % prihoda prethodne godine. Kod određivanja 2 % ukupnog prihoda obračunati PDV se pribraja ukupnoj vrijednosti darovanja te ukupna vrijednost dara i PDV-a ne bi smjela biti veća od 2 % prihoda u prethodnoj godini.
Kada govorimo o opcijama uloge u kojoj se davatelj donacije može naći, u našem slučaju trgovačko društvo ili sl. pravni subjekt, isti se može pojaviti kao (a) davatelj donacije preko posrednika (slika 1.) ili (b) organizator humanitarne akcije (slika 2.). U oba slučaja temeljno načelo je da sama donacija mora biti u „organiziranom sustavu“. Što mislim pod organizirani sustav? To znači da u procesu donacije mora postojati subjekt koji ima rješenje nadležnog tijela za trajno ili privremeno bavljenje humanitarnim radom
Kako sam uvodno istaknuo, uprava trgovačkog društva može odlučiti i samostalno organizirati prikupljanje donacije. Upravo u ovom dijelu mog članka želim skrenuti pozornost na sva ona pitanja poduzetnika, a koji me pitaju „ali kako da mi konkretno doniramo?“. Prema postojećim zakonskim odredbama i već prethodno navedenom donacija se može od strane trgovačkog društva dati uz posredovanje neke organizacije koja je „ovlaštena“ ili pokušati ishoditi potrebno rješenje nadležnog upravnog tijela i započeti s vlastitom organizacijom.
Svakako bi napomenuo da u takvim organizacijama možete i druge subjekte (često su to vaši poslovni partneri, prijatelji i sl. osobe “koje vam vjeruju”) uključiti u vašu akciju (slika 2.). Kod ishođenja rješenje nadležnog upravnog tijela naići ćete na osobe koje ni same ne znaju što vam trebaju dati. Mislim na rješenje nadležnog upravnog tijela, ali neka vas to ne obeshrabri. Kako i mnoge druge administrativne prepreka, vjerujem da ćete i tu prepreku uspješno preskočiti. Popis nadležnih tijela s kontakt podacima pogledajte u našem popisu za pojedinu županiju.
Prateću dokumentaciju kod donacije bi podijelio u dvije kategorije. Kategorije sam odredio prema obliku aktivnosti koju je subjekta odabrao u svom angažmanu i to (a) kao davatelj donacije preko posrednika odnosno organizatora i (b) kada je u ulozi organizatora.
U ovom slučaju za reguliranje računovodstvenog procesa i poreznih obveza potrebna su minimalno četiri dokumenta i to kod davanja donacije u stvarima:
Pojedini dokumenti mogu se u praksi spojiti u jedan pa tako možemo na jednom dokumentu od primatelja donacije imati navedene informacije o njihovoj djelatnosti i da su zaprimili sredstva darivanja, odnosno donacije.
Navedenu odluku donosi uprava društva, član uprave ili osoba koja ima pravo raspolagati s imovinom društva i to tako da istakne:
Primjer odluke možete vidjeti klikom na link.
Prilikom donacije proizvoda, robe ili usluga osim odluke o darovanju, treba postojati i ovjerena pisana potvrda o obavljenoj primopredaji koja sadrži podatke o vrsti, količini i cijeni darovanih predmeta.
Kod darovanja koja su izvršena u novcu potrebno je priložiti i izvadak poslovne banke kako bi se mogla vidjeti navedena isplata.
U svrhu obračuna PDV-a služba računovodstva treba imati vjerodostojnu podlogu za knjiženje. U tu svrhu predlažem da se izradi račun, a s pregledom stvari iz odluke o darivanju i prema vrijednosti iz iste odluke.
Kao primjer s kojim se možete poslužiti prilažem račun našeg računovodstvenog ureda, a vezan uz odluku o donaciji iz 2018.g. Kod ove donacije radilo se o darivanju IT opreme (monitori i pisača) ustanovi s djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem. Kako se radi o upotrebljivoj IT opremi, ali koju smo u našem poslovnom procesu već odavno amortizirali i izdvojili iz redovne upotrebe, ta oprema je u našim poslovnim knjigama bila knjigovodstveno svedena na vrijednost od 0 kuna. Kao član uprave sam procijenio njihovu tržišnu vrijednost i odredio poreznu osnovicu.
U ovom slučaju praktički sva dokumentacija koja se odnosi na aktivnosti samog darivanja dobara koja predstavlja imovinu trgovačkog društva je ista kao u prethodnoj točki.
U dijelu uloge organizatora primarno je osigurati rješenje nadležnog upravnog tijela, a kako bi se moglo započeti s vlastitom organizacijom. Ostalu evidenciju treba osigurati u skladu sa Zakonom o humanitarnoj pomoći, Narodne novine br. 102/2015, 98/2019.
Kako ovaj članak nije namijenjen samo našim korisnicima računovodstvene usluge istaknuo bi i na potrebu da držite poslovne knjige uredne i ažurne. Stoga vas kao čitatelje želim podsjetiti da u svojim poslovnim knjigama morate „isknjižiti“ ili da vam jednostavno objasnim, morate maknuti iz knjigovodstvene evidencije sredstvo (kod nas one monitore i pisač) koje ste darovali! Pri tome trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi. Neamortizirani trošak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, darovana, na drugi način otuđena ili uništena.
Podsjećam da se dugotrajna i kratkotrajna imovina, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Prema tome sad je pravo vrijeme u godini kada trebate zasukati rukave i napraviti popis dugotrajne i kratkotrajne (sitnog inventara) imovine.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. siječnja 2021. donijela odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom. Prema istoj je određeno da se to odnosi za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
U ovoj temi, donacije, osobito su nam bitne isplate prema fizičkim osobama u slučaju prirodne katastrofe. Ovdje moramo razlučiti postojanje dvije kategorije primatelja donacije, a u odnosu s davateljem donacije. Prvo su djelatnici subjekta koji donira, davatelj donacije je njihov poslodavac. Drugo su ostali građani s područja pogođenog potresom.
Kada donaciju prima zaposlenik donatora, a koju poslodavac daje zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarne nepogode na temelju proglašene prirodne katastrofe, onda je ta donacija neoporeziva. Svakako treba istaknuti kako se to odnosi uz uvjet da su donacije omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu, a pod istim uvjetima.
U Zakonu o porezu na dohodak istaknuto je da se oporezivi primici ne smatraju donacije kada su dane zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda. Kako je Vlada donijela odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom ispunio se uvjet za neoporezivanje. Na temelju istog možemo zaključiti da isplate prema trećim osobama (oni koji nisu zaposlenici donatora) nisu oporezive porezom na dohodak. Ova mogućnost isplate nema financijskog zakonom određenog ograničenja i donacija se može isplatiti na tekući račun ili u gotovini u neograničenom iznosu.
Napominjem kako su donacije za otklanjanja posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda u cijelosti izuzete od ovrhe.
Pri davanju donacije, uprava društva donosi odluku, potpisuje neki tip ugovora o donaciji u kojem je definiran predmet donacije, iznos i osoba kojoj se donira. Prilog odluci o donaciji može biti zamolba ili neki drugi dokaz o nastaloj materijalnoj šteti. Primjer dokaza je prijava štete nadležnom tijelu, procjena štete ili jednostavno fotografija objekta nad kojim je nastala šteta i vlastita odluka o iznosu donacije.
Prilikom davanja donacija koje se odnose na rekonstrukciju i/ili izgradnju objekata fizičkim osobama u pravilu ta donacija je usmjerena vlasniku objekta. Naravno, u velikom broju slučajeva radi se o neprovedenim i neuređenim zemljišnim knjigama što dodatno otežava takav direktan tip donacije. Upravo iz tog i više već gore navedenih razloga trebala bi uredno nastupati država preko svojih institucija koje su s tim ciljem i osnovane.
Kao zaključak ću iskoristiti uvodnu rečenicu ovog članka i istaknuti kako smo svjedoci velike potrebe za pomoći stradalima. Nadam se da ćemo svi zajedno doprinijeti pružanju pomoći na razne načine od darivanja u stvarima, novcu ali i našem stručnom i profesionalnom radu. Potičem vas da to radite na organizirani način ili ako vidite potrebu, da se i sami dodatno angažirate kao “organizator pomoći”.
Zagreb, 5. siječnja 2021.
Vladimir Budija univ. spec. oec. računovodstva i poreza
Ovlašteni interni revizor
Vaš računovodstveni ured TENA BE d.o.o.
www.tenabe.hr
Pitanje: Je li ispravno ako tvrtka kupi neke stvari (npr. električna grijalica, paketi hrane, građevinski materijal, crijep, i sl.) i odnese to u npr. Crveni Križ i dobije potvrdu o donaciji?
Komentar: Da, to je ispravno. Prilikom predaje donacije u stvarima potrebno je da primite i potvrdu o isporuci.
Napomenu bi da je isporuka neoporeziva do vrijednosti do 2 % ukupnih prihoda prethodne godine, s time da možete donirati Crvenom križu, Udruzi ili Općini i sl. organizacijama i preko 2 % ako su akcije obuhvaćene odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Svakako treba voditi računa oko donacije u stvarima, jer podliježu obračunu PDV-a na nabavnu vrijednost robe.
Pitanje: Što ako određene predmete podijelimo direktno ljudima? Možemo li pripremiti neki papir u kojem će nam ljudi potpisati da su dobili donaciju (OIB itd.)?
Komentar: Kada donator nije i organizator humanitarne akcije, a koji je pribavio rješenje nadležnog upravno tijela, onda on ne može darivati bez daljnjeg oporezivanja. Ako donator ima rješenje nadležnog upravno tijela o organizaciji humanitarne akcije gdje je on naslovljen kao organizator onda on može direktno donirati uz primjenu poreznih oslobođenja.
Pitanje: Možemo li ikako isplatit novce fizičkim osobama, a da ne platimo duplo državi ili je bolje novce uplatit nekoj udruzi koja to radi kao donaciju?
Komentar: Osnovno načelo je da se isplate fizičkim osobama smatraju dugim dohotkom. Izuzeće je isplata osobama koje su pretrpjele štetu uslijed elementarne nepogode. Kako je Vlada RH dana 4. siječnja 2021. godine donijela odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom ispunio se uvjet za neoporezivanje. Svakako ističem kako se to odnosi samo na osobe s tog područja.
Pitanje: Možemo li uključiti u zaposlenike u naš “program donacije” tako da im obustavimo dio plaće, a da onda firma poveća donacijski budžet za toliko koliko smo smanjili brutto?
Komentar: U ovom pitanju su uključene dvije kategorije iz obračuna plaće i to bruto trošak i neto plaća. Zaposlenik se može odreći neto iznosa isključivo putem “Izjave o odricanju dijela neto plaće” te se kroz obustavu neto plaće iznos koji izjavom zaposlenik odredi prosljeđuje Crvenom križu, Udruzi, Općini i sl. Iznos obustave ne ulazi u donacije tvrtke do 2 % ukupnih prihoda.
TENA BE d.o.o.